Što sve stane u jedan jezik?
Znate li reći „bok” na ukrajinskom? A biste li znali s nekog stranog jezika prevesti šalu, poslovicu ili izraz koji ima smisla samo u određenoj kulturi?
Kad kažemo „jezik”, najčešće pomislimo na riječi, gramatiku i pravila koja trebamo naučiti. No jezik je puno više od toga. U njemu se kriju kultura, običaji, način razmišljanja, pa čak i stvari koje se ponekad jednostavno ne mogu prevesti „riječ za riječ“.
Povodom Europskog dana jezika koji se obilježava 26. rujna i Dana prevoditelja 30. rujna, odlučile smo zaviriti upravo iza tih riječi. Razgovarale smo s Pavlom Jergovićem, asistentom na Katedri za ukrajinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prevoditeljem s ukrajinskoga jezika. Zatekle smo ga na promociji knjige „Kćerkica“ ukrajinske autorice Tamare Dude, gdje je bio u ulozi konsekutivnog prevoditelja. (*konsekutivni prijevod = vrsta usmenog prevođenja u kojem prevoditelj sluša govornika, vodi bilješke i prenosi poruku na ciljnom jeziku nakon što govornik završi dio izlaganja ili cijeli govor)
U zanimljivom razgovoru smo saznale kako je sasvim slučajno počeo njegov put prema ukrajinskom jeziku i što ga je privuklo ukrajinskog kulturi, zašto je kulturni kontekst neizostavan dio kvalitetnog prijevoda te je li teže prevoditi uživo ili pisati prijevod. Dotaknule smo se i uloge tehnologije, odnosno umjetne inteligencije i njezine uloge u prevođenju. I
Odgovore na ova pitanja, kao i na još neka zanimljiva pitanja o jezicima i prevođenju, donosimo u razgovoru s Pavlom Jergovićem.
Z i L: Ukrajinski jezik nije baš uobičajen u Hrvatskoj, pa nas zanima otkud se kod Vas stvorila ljubav prema ukrajinskom jeziku?
PJ: Ljubav prema ukrajinskom jeziku kod mene se pojavila sasvim slučajno. Isprva sam htio studirati ruski jezik, ali nisam uspio upisati taj fakultet pa sam pomislio da bih mogao upisati nešto slično. Ukrajinski mi se učinio dovoljno sličnim.
Prvi put sam se s ukrajinskim jezikom i ukrajinskom kulturom susreo kada sam došao na studij. Tijekom učenja jezika jednostavno ga zavoliš, kao i svaki drugi jezik ako si za njega zainteresiran. Što više učiš i upoznaješ nove riječi, to ga više počinješ voljeti.
Z i L: Koliko je važno poznavati kulturu jezika koji prevodite?
PJ: Kulturu jezika koji prevodite vrlo je važno poznavati jer se u njoj kriju različite nijanse, ali i mogućnosti za pogrešna tumačenja. To može biti povezano sa žargonom, nacionalnim jelima ili drugim kulturnim posebnostima.
Kultura je važna za prevođenje bilo kojeg jezika jer nam upravo ona otkriva pravo značenje neke riječi koja u svom izvornom obliku može imati sasvim drugo značenje. Kada poznajemo kulturu, možemo bolje razumjeti kontekst i značenje.
Z i L: Je li usmeno prevođenje teže od pisanog?
PJ: Usmeno prevođenje teže je od pisanog jer se odvija u stvarnom vremenu, pred publikom, i pogreška se manje oprašta.
Međutim, ni pisani prijevod nije jednostavan, posebno ako želite nešto prevesti kvalitetno i pronaći upravo onu pravu, stilistički odgovarajuću riječ. U tom je smislu pisani prijevod zahtjevniji.
Usmeni prijevod može biti nešto ležerniji kada su u pitanju nijanse, ali je zahtjevniji u samoj izvedbi jer se odvija neposredno pred gledateljima i publikom.
Z i L: Može li umjetna inteligencija u potpunosti zamijeniti ljudskog prevoditelja?
PJ: Umjetna inteligencija ne može u potpunosti zamijeniti ljudskog prevoditelja. Kao što sam već rekao, umjetna inteligencija ne poznaje sve aspekte kulture. Izvrstan prevoditelj koji je možda živio ili boravio u zemlji čiji jezik prevodi i koji dobro poznaje tu zemlju razumije i kulturne aspekte koje umjetna inteligencija ne može u potpunosti obuhvatiti.
Osim toga, postoje državni i pravni poslovi kod kojih prevoditelj mora svojim potpisom jamčiti da je prijevod točan te za njega preuzeti pravnu i profesionalnu odgovornost. Umjetna inteligencija to ne može učiniti.
Z i L: Kada biste mogli prevesti bilo što, što god želite, što biste voljeli prevesti?
PJ: Zanimljivo pitanje, o tome nikada nisam razmišljao. Kada bih mogao prevesti što god želim, s obzirom na ono čime se trenutno bavim i što radim, vjerojatno bih odabrao neku ukrajinsku dramu. Volio bih prevesti neku dramu.
Z i L: Hvala na razgovoru!
PJ: Hvala vama što ste stavili prevoditelja pod svjetla reflektora, da se tako izrazim. To se u našoj profesiji rijetko događa.
Biografija prevoditelja: Pavao Jergović
Pavao Jergović (1996.) rođen je u Valpovu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je sociologiju te ukrajinski jezik i književnost. Od 2023. godine radi kao asistent na Katedri za ukrajinski jezik i književnost Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti.
U svom radu bavi se ukrajinskim jezikom i književnošću, a aktivan je i kao prevoditelj s ukrajinskoga jezika. Prevodio je književne i znanstvene tekstove ukrajinskih autora te sudjeluje u nastavi, primarno iz područja ukrajinske književnosti. Uz nastavnu i prevoditeljsku djelatnost, bavi se i znanstvenim radom.
Pripremile: Zara Arabadžić i Lana Lažnjak, 4.a
